1. Atmosferski uslovi
Vlaga: Odgovarajuća vlažnost (50-80%) je kritična-voda djeluje kao medij za hemijske reakcije između čelika i atmosferskih plinova. Dugotrajno sušenje usporava stvaranje patine, dok prekomjerna stajaća voda (npr. lokve) može uzrokovati neravnomjerno rđe.
Kiseonik: Neophodan za oksidaciju; dobra cirkulacija zraka ubrzava ravnomjeran rast patine, dok ga stagnirajuća ili zatvorena sredina može odgoditi.
Zagađivači:
Slani sprej (obalna područja): Hloridi u morskoj vodi ubrzavaju rđanje, ali mogu uzrokovati labavu, ljuskavu rđu ako su koncentracije previsoke (npr. unutar 1 km od obale).
Industrijski gasovi (SO₂, NOₓ): Niski nivoi ovih gasova podstiču stvaranje patine tako što pojačavaju hemijske reakcije, ali visoke koncentracije (npr. u blizini fabrika) mogu dovesti do agresivne korozije.
Čestice (prašina, čađ): Može blokirati kontakt vlage/kiseonika, uzrokujući rđavu rđu ako se povremeno ne ispere kišom.
2. Stanje površine materijala
Čistoća: Ulje, mast ili zaštitni premazi (npr. transportni vosak) na površini blokiraju oksidaciju. Temeljno čišćenje (odmašćivanje, pjeskarenje) prije izlaganja je neophodno za ujednačenu patinu.
Hrapavost površine: Blago hrapava površina (npr. od pjeskarenja) povećava površinu kontakta s atmosferom, ubrzavajući stvaranje patine u poređenju sa glatkom, poliranom površinom.
Ostaci od zavarivanja/obrade: Toplotno{0}}zahvaćene zone zavarivanja ili neravnine od rezanja mogu poremetiti jednoličnu oksidaciju, što dovodi do neravnomjerne rđe osim ako se ne pomiješaju/očiste.
3. Sastav legure
Bakar (Cu, ~0,25–0,55%): Promoviše formiranje gustog, prianjajućeg oksidnog sloja usporavanjem rastvaranja željeza.
Krom (Cr, ~0,30–1,25%): Povećava otpornost na koroziju obogaćujući sloj rđe stabilnim krom oksidima.
Nikl (Ni, ~0,30–0,80%): Poboljšava žilavost patine, smanjujući lomljivost.
Neuravnoteženost ovih elemenata (npr. premalo Cu) može dovesti do labave, ne-zaštitne rđe.
4. Trajanje ekspozicije i tip okruženja
Vrijeme: Puna, stabilna patina se obično formira za 6-12 mjeseci u umjerenim klimatskim uvjetima; duže u sušnim krajevima, kraće u vlažnim/industrijskim područjima.
Tip klime:
Umjerena/kišovita područja: Idealno za uravnotežen rast patine zahvaljujući redovnoj vlažnosti i kiseoniku.
Pustinjske/suhe regije: Sporo formiranje zbog niske vlažnosti; može zahtijevati periodično zamagljivanje za ubrzanje.
Morske/obalne regije: Rizik od neravnomjerne rđe bez odgovarajućeg pred{0}}tretmana (npr. prajmeriranje) zbog soli.
5. Mehaničke ili hemijske smetnje
Fizičko oštećenje: Ogrebotine, udarci ili abrazije (npr. od alata, krhotina) razbijaju formiranu patinu, otkrivajući goli čelik i uzrokujući lokaliziranu, labavu rđu.
Kontakt sa drugim materijalima: Direktan kontakt sa -metalima koji nisu otporni na atmosferske uticaje (npr. ugljični čelik), betonom ili obrađenim drvom može uzrokovati galvansku koroziju ili hemijsku inhibiciju, narušavajući uniformnost patine.



